Nije ni Berlin ni Pariz, ali danski gradić Roskilde sa 50.000 duša glavni je grad jednog velikog, sjevernog carstva. To je, naime, stara prijestolnica Skandinavije i, poput Kyota za japansku civilizaciju, temelj hiljadugodišnje tradicije s kojom se Nordijci izdvajaju iz europske povijesti. Roskilde je metropola Vikinga. Kao i Kopenhagen od kojega je udaljen trideset kilometara, Roskilde leži na otoku Sjaelandu (Zelandu). Gusto naseljen, ali bez velikih gradova, otok obuhvaća pola stanovništva današnje Danske. Povezan je mostovima i trajektima s južnom Švedskom (Skanijom), te s kopnenom Danskom – poluotokom Jyllandom, a uskoro će biti i s njemačkim kopnom, novim tunelima i mostovima koji se dovršavaju i otvaraju 2021. godine.
Vikinški muzej i ratni drakkar za čiju je obnovu trebalo 25 godina
Roskilde se nalazi u dnu divovskog fjorda što seže u unutrašnjost sjedlandskog otoka i ondje tvori veliki zaljev, unutrašnje more, potpuno zaklonjeno od oceana, u koje se može uploviti jedino kroz tri vrlo tijesna moreuza. Dva su od njih u vikinška vremena, radi lakše obrane naseobine u fjordu, bila trajno zapriječena potopljenim ”dugim brodovima” napunjenim kamenjem. Ta barijera načinjeno je oko 1070., a zatim su, devet stoljeća kasnije, arheolozi i inženjeri izveli nevjerojatan pothvat i ostatke vikinških brodova, dobro očuvane u slanoj, ledenoj vodi, digli na površinu. Trebalo im je dvadeset i pet godina skrupuloznog rada da ih pažljivo sastave kako bi, rekonstruirani, bili izloženi u Vikinškom muzeju Roskilde. Betonski ostakljen paviljon na samoj obali ledenog, sad u zimi zaleđenog mora gdje fijuče ledeni vjetar, prema kojemu je košava obični povjetarac, smješten je usred zaposlene marine u kojoj se raspremaju moderne jahte – Danci su zauvijek ostali pomorski narod, pa i danas najveća brodarska kompanija na svijetu, Maersk, koja zapošljava više od sto tisuća ljudi u stotinjak zemalja svijeta, ima sjedište u njihovu glavnom gradu Kopenhagenu. Vlasnik joj je Danac.
Rekonstrukcija ostataka pet trgovačkih i ratnih brodova izloženih u roskildskom muzeju, bio je tek početak uzbudljivog entografskog pothvata, prave znanstvene epopeje, koja je u suvremeno doba zaokupljala ove nasljednike Vikinga. Pored muzeja, naime, uređeno je pravo vikinško brodogradilište. Tu su stali usvajati ”retrotehnologije” za gradnju ”dugih brodova”. Prva i najteža disciplina bila je – izrada drvene građe od četiri vrste stabala koji se u brodogradnji tih laganih korita koriste. Sve se obavlja ručno, jedinstvenim vikinškim oruđem, ujedno njihovim strašnim oružjem – plosnatom sjekirom duge oštrice, koja omogućuje glatko tesanje. Entuzijasti i učenjaci obarali su stabla takvim sjekirama, pa od rascijepljenih balvana ručno izrađivali daske, koje se potom savijaju na vatri i polažu duž kobilice preko poprečnih rebara, izrezanih točno prema dimenzijama originalnih brodova. Spajanje se obavlja drvenim i željeznim klincima podjednakim originalu, a zatim se tešu vesla, od vune tkaju jedra, a od konoplje izrađuju neobično čvrsti konopci. Izradu konopa nije trebalo posebno izučavati – to se u Roskildeu i drugim danskim ribarskim selima već duže od tisućljeća radi uprimjenom istog, neizmjenjena postupka.
Timovi arheologa i etnografa izgradili su cijelu flotu replika, prvo manjeg ratnog broda sa 13 pari vesala, a zatim teretni, trbušast trgovački jedrenjak knorr, te naposlijetku, veliki, pravi vikinški krstaš, ratni drakkar, zmajski ”dugi brod” sa 60 veslača, napravljen kao identična kopija muzejskog originala. Gradio se četiri godine, porinut je 2004., a danska kraljica krstila ga je imenom Morski pastuh (Sea Stallion). S posadom mladih Danaca i Dankinja otvorena lađa od devet tona istisnine, nalik na malo veći veslački osmerac, otplovila je tisuću kilometara preko Atlantskog oceana, povijesnom putanjom, do Dublina u Irskoj!
Sea Stallion na putu iz Rosdkildea sjevernom rutom oko Orkneyskih otoka u Irsku
Tako je ponovljen podvig čuvenog poglavice Ragnara Dlakavih Hlača (Ragnar Lodbrok), junaka saga, koji je prvi preplovio duboko more bez kompasa i 8. juna 793. pristao u sjeveroistočnoj Engleskoj. Opljačkao je jedan samostan, fratre odvukao u roblje i tako je započela vikinška era. Uskoro, Ragnarova flota ući će u Senu i spaliti Pariz…
Na brdu iznad sjelandskog fjorda gdje se na kopnu lijeno razvlači ”Pastuh” očekujući neke nove pomorske avanture, uzdiže se divovski kompleks roskildske katedrale. Domkirke je sjedište danske luteranske crkve. Portreti njenih biskupa redaju se u koru – od Absalona iz XII stoljeća, sve do neposrednog prethodnika sadašnjeg rezidenta. To je biskup Peter Fischer-Moeller, visok, mršavog bradonje u motorističkoj jakni, vrlo aktivan na Tweeteru.
Biskup stolne crkve u Roskildeu https://twitter.com/roskildebispen?lang=en
U katedrali su pokopani gotovi svi danski kraljevi. Prvi sam Harald Modrozub, po čijem je imenu dobila naziv tehnologija telefonskog interfacea – Bluetooth. On je prvotnu crkvu na ovom mjestu i posvetio – otprilike 960. godine. Ustanovio je dansko kršćanstvo koje, doduše, još stoljećima nisu uzimali previše ozbiljno. Svojim bojnim sjekirama kraljevi su davali ime ”Hel” po nordijskoj boginji smrti, a u svetim šumama Uppsale uredno su se prinosile ljudske žrtve. No, Harald Modrozub i njegov sin Sven Rašljaste Brade, također pokopan u katedrali Roskilde, stvorili su veliki sjeverni imperij, koji je tada obuhvaćao uz ”nordijski trokut” Danske, Švedske i Norveške, još i cijelu Englesku s Irskom te zemlju Venda (Vandala), naime sjevernu pomorsku, “hanzeatsku” Njemačku, kao i kolonije na Islandu, Grenlandu i u Sjevernoj Americi. To je, ne slučajno, najrazvijenije i najnaprednije područje u Europi i na cijelom svijetu…
Kraljevski sarkofazi i portret Christiana IV u Domkirke
U barbarsko doba prije tisuću godina, vikinški pirati na ”dugim brodovima” pohode sve obale Atlantika i Mediterana, dok su se preko Baltika, velikim ruskim rijekama, spustili do Konstantinopola, te na tom dugotrajnom ratnom pohodu osnovali moskovsku, novgorodsku i kijevsku državu. Prva ruska carska dinastija – Rjurikoviči, kako je vidljivo već po imenu utemeljetelja (Roerk odnosno Roderick), naprosto je potomstvo vikinškog poglavice, jarla iz danas Šveđanima naseljenih autonomnih područja Finske, što je potvrdila i analiza DNK-uzorka. Danski jarlovi u to doba vladaju Engleskom (gdje se zadržala titula earl – grof), Normandijom i Sicilijom kao i ruskim zemljama. Kijevski veliki knez Oleg Rjurikovič (ime mu je izvorno starodnordijsko, Helgi Roerksson) pribio je, štoviše, štit na bedeme Carigrada kad ga je 960. opsjedao sa svojom vojskom… Sto i dvadeset godina kasnije, Viking Robert Guiscard, normanski kralj Sicilije, stiže na isto mjesto dužim putem. Iz Normandije, ratnici pod njegovim vodstvom 1084. zauzimaju Rim te, uz pomoć Dubrovčana i ostalih dalmatinskih saveznika, stižu pod zidine Carigrada, gdje je vojvoda umro iduće godine, što je pad Bizanta odgodilo za pet stoljeća. Istodobno, iz Normandije su pod Vilimom Osvajačem 1066. Vikinzi pošli u sretniji pothvat ponovnog (i posljednjeg) osvajanja Engleske!
U središtu tog svjetskog pohoda što asocira na današnji zahvat trgovačkog imperija ”Maerska”, nalazio se vikinški stolni grad Roskilde. Tu se, u nepomućenom miru, kao u oku tornada, kroz posljednjih tisuću godina, formirao duh danske kulture. Danci su otvoreni i pustolovni, fenomenalni dizajneri koji se najbolje izražavaju oblikovanjem drveta, po čemu su i danas vodeća sila u mirnodopskoj disciplini arhitekture, urbanizmu i unutrašnjeg uređenja prostora. Stvorili su socijalnu državu i narodnu zajednicu obilježenu jednostavnošću, nepretencioznošću, demokratskim i filantropskim kvalitetama. To je, u osnovi, plemensko i egalitarno društvo, u koje nikad nisu prodrli rimska civilizacija ni ranosrednjevjekovni germanski feudalizam, dok se kršćanstvo odmah i temeljito reformiralo preuzevši početkom šesnaestog stoljeća (1537.) strogu, humanističku luteransku formulu.
Velika danska kraljica Margareta I, koja je kao udovica pokorila Skandinaviju
Još u doba kraljice Margareta I, koja je vladala sto godina prije Luthera i reformacije, obnovljena je Velika Nordija, ali poslije toga sve se skandinavske države razvijaju kao posebna kraljevstva koja su, doduše, zadržavala međusobne dinastičke veze. Norvežani su, primjerice, formalno napustili dansko-norveški Commonwelth tek početkom 20. stoljeća, ali su za vladara odabrali danskog kraljevića.
I velika kraljica Margareta Prva leži u katedrali Roskilde – njen sarkofag nalazi se iza oltrara crkve, na mjestu koje simbolizira njen silni značaj, što se može usporediti s onim Elisabethe I u povijesti Velike Britanije. Svakoga dana u posljednje 603 godine dvaput zazvoni posebno zvono u pomen za njezinu dušu…
Kraljica Margareta II
Današnja danska kraljica Margareta II, odabrala je već grobno mjesto za sebe i muža u katedrali Roskilde, gdje u skromnom počivalištu leže njezini roditelji. Sin, prijestolonasljednik princ Frederick, vrlo aktivan sportaš, vojni ronilac, jedriličar i maratonac, još je previše mlad i veseo da bi se odavao tim morbidnim sjevernjačkim ritualima. Našao je curu u Tasmaniji, jednu slatku računovotkinju porijeklom iz Škotske, i to kad je kao funkcioner nacionalnog Olimpijskog saveza, na Olimpijskim igrama u Sydneyu, sudbonosno otišao na piće u Slip Inn Café, birtiju gdje se uz domaće pivo služila meksička hrana. Ali, takve kombinacije normlna su stvar u danskoj dinastiji – njegov otac, princ-konzort Henrik, zapravo je Francuz odrastao u Hanoju. Studirao je kineski i vijetnamski u Sajgonu i Hong Kongu, a zatim u Parizu upoznao današnju dansku kraljicu, koja se tada još vodila skromno predstavljala kao Thorhildur, princeza od Islanda, visoka plavuša sa sjajnim nogama, koja je poslije studija arheologije u Cambridgeu došla na Sorbonne da magistrira političke znanosti. Danski parlament uto je promijenio zakon i nasljeđivanje po patrilinearnoj primogenituri zamijenio novim slijedom koji prijestolje garantira i ženskim direktnim nasljednicama, a to je poslije usvojeno na narodnom referendumu. Margaretin otac, kralj Frederik IX i njena majka, švedska princeza Ingrid, nisu naime, imali muške djece, nego samo tri kćeri, od kojih je jedna postala danska, a druga grčka kraljica. Prijestolonasljednik Frederick (46) i njegova žena princeza Mary Tasmanijska imaju četvoro djece – dva sina i dvije kćeri stare od devet do tri godine. Znači, poslije Frederika X, trebao bi uslijediti Christian XI…
Glavni trg Roskilde s Vijećnicom
Maleni gradić Roskilde, uredan i savršen kao da je složen od drvenih lego-kocaka, nepoznato je središte danske nordijske ekumene, ujedno živi muzej njihove posebne kulture. Sačinjavaju ga i brodogradilište vikinških brodova u fjordu i golema katedrala, podignuta iznad ostataka ranije bazilike, kao i kuće skladne aglomeracije što u svakom stoljeću pomalo poprima novu, podjednako jednostavnu arhitektonsku formu, uvijek stilski povezanu s prošlošću. Ta stalnost obećava podjednako mirnu budućnost lišenu naglih, nepromišljenih, revolucionarnih iskoraka.
Muzej rockandrolla izgrađene je jer se u gradu svakog ljeta održava veliki rock-festival
Doduše, najvažniji novi kulturni i građevinski pothvat u Roskildeu je – gradnja veličanstvenog zdanja rock-muzeja Ragnarok, koji će se otvoriti ovoga ljeta. U gradu se, naime, svake godine održava rock-festival, drugi najveći u Europi, gdje se okupi po sto tisuća posjetilaca na gostovanju najvećih zvijezda, od Boba Dylana do Black Sabbatha. Uostalom, najčuveniji je danski rock-muzičar upravo Lars Ulrich, bubnjar i osnivač benda ”Metallica”. Heavy Metal iznimno je popularan u Skandinaviji. U tom monumentalnom barbarskom zvuku ima doista nešto vikinško…